Kako zakoni o naknadi štete doneseni u srpnju 2003. godine, utječu na već postojeće parnice vezane uz štete uzrokovane terorističkim aktima te djelovanjem vojnih ili policijskih snaga? 

Tri zakona koja su stupila na snagu 1. kolovoza 2003. godine odnose se na opseg odgovornosti Vlade Republike Hrvatske za štete povezane s oružanim sukobom koje su nanesene pojedincima, te na štetu za koju Republika Hrvatska odgovara na temelju pravnog sljedništva bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. 

• Osobe koje nisu pokrenule parnicu radi naknade štete uzrokovane terorističkim aktima (ako se šteta dogodila prije veljače 1996.), odnosno štete koju su prouzročile vojne odnosno policijske snage (ako se šteta dogodila prije studenog 1999.) prema novim zakonima to neće moći učiniti budući je nastupila zastara. 
• Osobe koje su pokrenule parnicu i čiji je tužbeni zahtjev sud odbacio u skladu s gornjim zakonima imaju pravo podnijeti zahtjev za obnovu. Rok od 30. rujna 2004. ne odnosi se na tu kategoriju korisnika.
• Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija ograničava naknade na štete nastale uslijed smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja, te time znatno ograničava odgovornost države za štete počinjene terorističkim djelovanjem u odnosu na zakonske odredbe koje su važile do 1996.  

Štete na imovini, koje vjerojatno sačinjavaju većinu predmeta, više nisu obuhvaćene novim zakonima, pa sud takve zahtjeve odbacuje. Kako Zakon o šteti nastaloj uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija predviđa da će se materijalne štete nadoknađivati prema Zakonu o obnovi, oštećenici će takve odbačene predmete morati proslijediti Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kako bi ih nadležni Uredi državne uprave u županijama, Uredi za prostorno planiranje, stambena komunalna pitanja, izgradnju i zaštitu okoliša te Odjeli za obnovu mogli riješiti. Nažalost, uvjeti iz Zakona o obnovi isključuju svu imovinu koja nije za stanovanje (poslovni prostori, vikendice, staje i sl.), što znači da određen broj oštećenika čija imovina ne ispunjava uvjete propisane Zakonom o obnovi više neće imati na raspolaganju nikakav pravni lijek. 

Moja kuća je u listopadu 1991.g. oštećena u eksploziji naprave koju su podmetnule nepoznate osobe, koje nikada nisu pronađene. Nikada nisam podnio tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete niti zahtjev za obnovu. Koja prava danas imam?

Budući je u Vašem slučaju nastupila zastara, više ne možete podnijeti tužbu sudu, no imate pravo podnijeti zahtjev za obnovu nadležnom Uredu državne uprave u županiji u kojoj se kuća nalazi, kako bi se vaš zahtjev riješio u skladu sa Zakonom o obnovi.

U svibnju 1996.g. ozlijeđena sam u eksploziji minsko-eksplozivnog sredstva koje je bilo podstavljeno u dvorištu moje kuće od strane nepoznatog počinitelja. Policija je istraživala slučaj, no počinitelj nije pronađen. Mogu li danas podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete?

Budući u vrijeme nesreće nije postojao propis koji je regulirao odgovornost Republike Hrvatske za ovu vrstu štete te je Zakon o šteti nastaloj uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija stupio na snagu u kolovozu 2003.g, u Vašem slučaju još nije došlo do zastare te možete pokrenuti sudski postupak radi naknade štete. No, prije nego uputite tužbu sudu (nadležan je općinski sud na čijem području imate prebivalište kao i sud gdje je počinjena štetna radnja te i sud gdje je nastala šteta) potrebno je nadležnom državnom odvjetništvu uputiti zahtjev za mirnim rješenjem spora. Ukoliko vaše zahtjev bude odbijen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca, možete podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Tužba sudu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete na obiteljskoj trgovini, koja je uzrokovana terorističkim aktom, podnio sam još 1994.g. Održano je nekoliko ročišta, no presuda nije donesena. Postupak je obustavljen 1996.g. Zahtjev za obnovu sam podnio 1997.g. te sam bio odbijen budući se radi o poslovnom prostoru koji prema Zakonu o obnovi nije predmet obnove. Nakon donošenja Zakona o šteti nastaloj uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija sudski postupak je nastavljen i općinski sud je odbacio moj tužbeni zahtjev proglasivši se nenadležnim te me uputio da svoja potraživanja ostvarim u upravnom postupku prema Zakonu o obnovi. Što mi je dalje činiti?

Misija u ovom slučaju preporuča da ponovo podnesete zahtjev za obnovu nadležnom tijelu, te da uputite i žalbu višem sudu protiv presude općinskog suda, a u smjeru iscrpljivanja domaćih pravnih lijekova te ostvarivanja procesnih uvjeta kako bi se slučaj mogao uputiti Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava.

Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata sužava definiciju štete sadržanu prije 1996.g u Zakonu o obveznim odnosima. i na taj način također ograničava odgovornost države za štete koje je prouzročila hrvatska vojska, odnosno policija, u smislu da država nije odgovorna za naknadu štete za koju se pretpostavlja da ima narav ratne štete (ratna šteta je ona koja je uzrokovana u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. te ako je uzrokovana za vrijeme i na prostoru odvijanja vojnih akcija, ako je od izravne i konkretne vojne koristi s obzirom na vrijeme i mjesto izvršenja u izravnoj i neposrednoj funkciji vojnih operacija, ili ako je po svojim učincima, te konkretnim okolnostima vremena i mjesta počinjenja štetne radnje, izravno izazvana ratnim stanjem i neposredno se nadovezuje na ratne operacije). U sudskom postupku je uvijek dopušteno dokazivati suprotno.

Moj otac je ranjen od strane pripadnika hrvatske vojske za vrijeme odvijanja vojno redarstvene akcije «Oluja» na području vojnih operacija. Znači li to da se ta šteta unaprijed smatra ratnom štetom i da ne postoji pravo na naknadu štete?

Ova vrsta štete se smatra ratnom ukoliko se ne dokaže suprotno, što znači da treba dokazati da šteta nije bila od izravne i konkretne vojne koristi niti u neposrednoj funkciji vojnih operacija te da nije bila izravno izazvana ratnim stanjem ili vezana uz ratne operacije. 

• Ukoliko niste pokrenuli parnicu radi naknade štete uzrokovane terorističkim aktima (šteta koja se dogodila prije veljače 1996.) ili štete koju su prouzročile vojne ili policijske snage (šteta koja se dogodila prije studenog 1999.) neće to više moći učiniti - nastupila je zastara. Možete podnijeti zahtjev za obnovu.
• Ukoliko ste pokrenuli parnicu radi naknade materijalne štete i čiji je tužbeni zahtjev sud odbacio imate pravo podnijeti zahtjev za obnovu.
• Za tjelesne povrede možete pokrenuti sudski postupak radi naknade štete no morate prvo uputiti zahtjev za mirnim rješenjem spora državnom odvjetništvu.