Rok za podnošenje zahtjeva bio je otvoren do 30. rujna 2005. godine.

Ukoliko ste bili nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi IZVAN područja posebne državne skrbi, nažalost više ne možete podnijeti zahtijev. Informacije koje slijede odnose se na podnositelje zahtijeva podnesenih do gore navedenog datuma.

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi izvan područja posebne državne skrbi. Da li će mi stanarsko pravo biti vraćeno s tim da mogu otkupiti stan pod povoljnijim uvjetima iz 1990-tih godina?

Ne, stanarsko pravo vam ne može biti vraćeno niti možete dobiti naknadu za njegov gubitak.

Stanarsko pravo više ne postoji kao pravni institut u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zakon o najmu stanova iz 1996. ukinuo je stanarska prava te dodijelio status najmoprimca osobama koje nisu privatizirale stan iz različitih razloga.

Međutim, možete podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS). Više o tome može se saznati iz pitanja koja slijede.

Bio sam nositelj stanarskog prava na stanu koji se nalazi izvan područja od posebne državne skrbi i želio bih podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje, kakav je postupak, kakvi stanovi su dostupni, te hoću li moći dobiti stambeno zbrinjavanje u mjestu u kojem sam prebivao prije rata?

Zaključkom kojeg je donijelaVlada Republike Hrvatske u lipnju 2003. godine2 i Provedbenim planom3 koji je uslijedio nakon toga stvoren je mehanizam za osiguravanje stambenog zbrinjavanja bivšim nositeljima stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi. 

Premda ti dokumenti nemaju status zakona, oni u ovom trenutku pružaju najrealniju mogućnost osiguravanja stambenog zbrinjavanja za bivše nositelje stanarskih prava u Hrvatskoj. Ti dokumenti odnose se na osobe izbjegle iz Republike Hrvatske, a koje bi se željele vratiti i ostati živjeti u Hrvatskoj, kao i na one bivše nositelje stanarskih prava koji su ta prava izgubili, a nikada nisu napustili Hrvatsku u kojoj žele i ostati. 

Drugi osnovni uvjet za ovo pravo je da podnositelj zahtjeva nije vlasnik ili suvlasnik neke druge obiteljske kuće ili stana na teritoriju bivše Jugoslavije, odnosno da kuću ili stan nije prodao, poklonio ili otuđio nakon 8. listopada 1991. godine te da nije stekao pravni položaj zaštićenog najmoprimca. Moguće je podnijeti samo jedan zahtjev u ime svih članova bivšeg kućanstva.

Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje na popunjenom propisanom obrascu trebaju se dostaviti:

a)   osobno Regionalnom uredu za prognanike, povratnike i izbjeglice (RUPPI), hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu4 ili uredu UNHCR-a ili nevladinoj organizaciji koja za UNHCR prikuplja zahtjeve,

b)   preporučenom poštom šalju se Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka /Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice (10000 Zagreb, Radnička cesta 22/I), odnosno hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu.

Zahtjev mora biti na propisanom obrascu na papiru A3 formata. Međutim, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu Ministarstvo) / Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice (u daljnjem tekstu Uprava) također će zaprimati i obrađivati zahtjeve podnesene na formatu A4 ako zahtjev sadržajno odgovara propisanom obrascu i svi papiri budu spojeni, zapečaćeni te ovjereni od javnog bilježnika, odnosno ako svaki papir bude ovjeren od javnog bilježnika ili od strane nadležnog suda u Srbiji i Crne Gore te Bosni i Hercegovini.

Prateća dokumentacija koju je potrebno podnijeti sastoji se od sljedećeg:

• Preslika (fotokopija) osobnih dokumenata za punoljetne osobe, odnosno rodnog lista ili domovnice za maloljetne članove obitelji.
  
• Podaci odnosno dokaz o ranijem boravku u stanu nad kojim je ukinuto stanarsko pravo (ugovor/rješenje o korištenju/dodjeli stanarskog prava koji se može dobiti nakon zahtjeva podnesenog arhivi; sudska odluka o prestanku stanarskog prava, itd.) Vi trebate dati podatke o stanu koji ste koristili (adresu stana), dok će spomenute dokaze pribaviti Uprava po službenoj dužnosti. U slučaju da posjedujete neki od navedenih dokaza možete ih priložiti uz zahtjev što bi trebalo ubrzati rješavanje zahtjeva.
  
• Izjava u kojoj podnositelj zahtjeva izražava svoju želju da se vrati i živi u Hrvatskoj.
  
• Izjava da podnositelj zahtjeva ne posjeduje imovinu na teritoriju bivše SFRJ.

Napomena: Posljednje dvije izjave su sastavni dio tipskog obrasca i trebaju se ovjeriti kod javnog bilježnika odnosno, ako se podnositelj zahtjeva nalazi izvan granica RH, kod drugog nadležnog tijela - nadležni općinski sud u Srbiji i Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.

Prema Zakonu o područjima od posebne državne skrbi svi podnositelji zahtjeva oslobođeni su plaćanja javnobilježničke pristojbe. Međutim, podnositelji zahtjeva moraju platiti javnobilježničku nagradu, osim ako ne postoji dokaz o ugroženom socijalnom statusu podnositelja zahtjeva (potvrda poreznog ureda, odnosno zavoda za zapošljavanje, odnosno dokument o mirovini, i sl.)

Uzmite u obzir da nećete biti oslobođeni od plaćanja javnobilježničke nagrade ukoliko ste vlasnik imovine.

• Dobivanje u najam stana u državnom vlasništvu. Ugovor o najmu zaključuje se između Ministarstva, odnosno Uprave i korisnika stambenog zbrinjavanja i to na neodređeno vrijeme, premda postoji i mogućnost zaključivanja ugovora o najmu i na određeno vrijeme. Kao i za korisnike stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, iznos najamnine odgovara takozvanoj “zaštićenoj najamnini” (1,52 kuna po m2).
• Kupnja stana po povoljnim uvjetima prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji - cijena takvih stanova manja je od tržišne, oko 60-posto od tržišne vrijednosti stana.

Napomena: Ta cijena je, međutim, daleko veća od cijene koju su plaćali bivši nositelji stanarskih prava tijekom 1990-tih prema Zakonu o prodaji stanova nad kojima su postojala stanarska prava. Kupnja stana pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih znači da pravo na kupnju stana iz takozvanog Programa društveno poticajne stanogradnje imaju svi financijski sposobni građani Republike Hrvatske čiji su mjesečni prihodi triput veći od mjesečne rate kredita. Kupac odmah plaća 15% od procijenjene vrijednosti stana, dok preostalih 85% kreditira banka, država i lokalna samouprava preko bankovnog kredita. Najduži rok za otplatu kredita putem rata je 30+1 godinu uz prosječnu kamatnu stopu od 4%. Također je moguće odgoditi otplatu kredita za jednu godinu.

Broj kvadratnih metara stana koji će biti dodijeljeni korisniku stambenog zbrinjavanja, kako radi najma tako i radi kupnje, utvrđuje se prema odredbama Zakona o obnovi, što znači 35 m2 plus 10 m2 za svakog dodatnog člana obitelji.   

Mogućnost dobivanja stana u mjestu prebivališta prije rata

Prema usvojenim propisima Vlade Republike Hrvatske, većina će korisnika biti stambeno zbrinuta u mjestu njihovog prebivališta prije rata, međutim mogući su i neki izuzeci. To znači da nema garancije da će se stan osigurati u mjestu prebivališta prije rata. To se poglavito odnosi na općine u kojima je već izvršena raspodjela predratnih stanova, te gdje iz različitih razloga, nije planirana ili predviđena izgradnja stanova u skladu sa Zakonom o društveno poticajnoj stanogradnji. U Provedbenom planu predviđeno je da će stanovi biti osigurani “prije svega u onim područjima Republike Hrvatske (gradovima i općinama) u kojima su takve osobe prebivale, odnosno koristile stanove u društvenom vlasništvu”. Ukoliko to ne bude moguće, stanovi će se osigurati u drugim područjima Republike Hrvatske. Ukoliko korisnik s pravom na stambeno zbrinjavanje ne želi biti smješten izvan općine odnosno grada njegovog ranijeg prebivališta, on se može odlučiti da čeka dok se stambeno zbrinjavanje ne osigura u području njegovog ranijeg prebivališta. 

Moram li imati hrvatsko državljanstvo da bih mogao imati pravo na stambeno zbrinjavanje?

Ne posjedovanje hrvatskog državljanstva ograničava pravo na stambeno zbrinjavanje u pogledu vrste smještaja koji korisnik može dobiti, odnosno najma ili kupnje stana. Državljanstvo je preduvjet za opciju kupnje stana, međutim ne i za opciju najma stana, tako da se mogu prijaviti svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo ili status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj.

Pravo na kupnju stana je međutim, prema Zakonu o društveno poticajnoj stanogradnji, ograničeno samo na hrvatske građane. Misija OESS-a zagovara proširenje ovog prava i na one koji imaju status stranaca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, odnosno i na one koji su obnovili taj status u skladu s člankom 115. Zakona o strancima (za više informacija o članku 115. pogledajte pod poglavlje Statusna prava/državljanstvo).  

• Stanarsko pravo ne može biti vraćeno niti možete dobiti naknadu za njegov gubitak.
• Kao bivši nositelj stanarskog prava možete podnijeti zahtjev za dobivanje stambenog zbrinjavanja izvan PPDS-a.
• Uvjeti:
  o    Podnositelj ne smije biti vlasnik ili suvlasnik nekretnine na teritoriji bivše Jugoslavije, da kuću/stan nije otuđio, prodao ili poklonio nakon 8. listopada 1991 godine, i da nema status zaštićenog najmoprimca.
  o    Samo je jedan zahtjev dopušten u ime svih članova bivšeg kućanstva.
  o    Rok za podnošenje zahtjeva je bio do 30. lipnja 2005. godine.

• Postupak: zahtjev za stambeno zbrinjavanje (koji se nalazi na kraju ovog vodiča) s pratećom dokumentacijom i ovjeren kod javnog bilježnika (za SCG i BiH kod nadležnog suda) treba se dostaviti osobno ili preporučenom poštom RUPPI-u, UNHCR-u, Ministarstvu, Upravi, ili hrvatskim konzulatima.
• Postoje dva modela stambenog zbrinjavanja: najam i kupnja.
  o    Hrvatsko državljanstvo je preduvjet za kupnju stana, ali ne za najam.
  o    Većina korisnika će biti stambeno zbrinuta u mjestu njihovog prebivališta prije rata, ali moguće su i iznimke.